PARCO

 

Sporazum o stabilizaciji i priključenju

Bosna i Hercegovina je 16. lipnja 2008. godine u Luksebmburgu potpisala Sporazum o stabilizaciji i priključenju (SSP) sa Europskom unijom. Time je učinjen najveći dosadašnji korak ka članstvu u ovoj najvećoj nadnacionalnoj tvorevini koja okuplja razvijene zemlje europskog kontinenta.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i priključenju Bosna i Hercegovina stupa u prvi ugovorni odnos sa Europskom unijom. Zadatak koji je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma je da sprovede dogovorene odredbe iz Sporazuma i da nastavi sa aktivnostima i ispunjavanju kriterija za punopravno članstvo. Nakon potpisivanja Sporazuma, sljedeći korak je stjecanje statusa zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

Ovdje možete preuzeti:

Sporazum o stabilizaciji i priključenju BiH sa EU

Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima

Proces stabilizacije i priključenja (Stabilization and Association Process)

Proces stabilizacije i priključenja je okvirna politika Europske unije za zemlje Zapadnog Balkana i potvrda dugoročne posvećenosti toj regiji. Glavni elementi ove politike predloženi su u Komunikaciji Europske komisije u svibnju 1999. godine, a pečat ne ovaj proces je stavljen 2000. godine na Samitu u Zagrebu. Na tom samitu postignut je regionalni sporazum da se jasno utvrde ciljevi i uvjeti u Finalnoj deklaraciji. Proces stabilizacije i priključenja, kao strategiju prema Zapadnom Balkanu, EU je usvojila u želji da učvrsti mir, potakne stabilnost i demokraciju i ponudi europsku perspektivu svakoj od tada pet država Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora).

Proces stabilizacije i priključenja podržava zemlje Zapadnog Balkana u njihovom razvitku i pripremama za buduće članstvo u Europskoj uniji kombinirajući tri glavna instrumenta:

• Sporazum o stabilizaciji i priključenju

• Neovisne trgovačke mjere

• Značajnu financijsku potporu

Sporazum o stabilizaciji i priključenju (Stabilization and Association Agreement – SAA)

Sporazum o stabilizaciji i priključenju je nova, treća generacija europskih sporazuma ponuđena isključivo zemljama Zapadnog Balkana, u okviru Procesa stabilizacije i priključenja. Sporazum predstavlja međunarodni ugovor koji je nadređen domaćem zakonodavstvu i samim tim predstavlja obvezujući akt za sve razine vlasti u zemlji. Okvir SSP-a za Bosnu i Hercegovinu je već predodređen i slijedi primjere zemalja iz regije koje su ga ranije potpisale.

Sporazum se potpisuje na neodređeno vrijeme s ciljem doprinosa gospodarskoj i političkoj stabilnosti Bosne i Hercegovine. Države koje su postale članice petim proširenjem Europske unije potpisale su sporazume o priključenju (tzv. europske sporazume). Osnovna razlika između Sporazuma o priključenju i SSP - a je u tome što SSP sadrži i "evolutivnu klauzulu". Osim toga, SSP stavlja akcent na regionalnu suradnju na Zapadnom Balkanu.

Sklapanjem Sporazuma, Bosna i Hercegovina, zahvaljujući "evolutivnoj klauzuli" potvrđuje status zemlje potencijalnog kandidata, što je mnogo više nego što su zemlje potpisnice Europskog sporazuma dobile u pogledu daljnjeg priključenja EU. U smislu regionalne suradnje, zemlja potpisnica se obvezuje da će potpisati bilateralne Sporazume sa zemljama Procesa stabilizacije i priključenja i zemljama kandidatima.

Bosna i Hercegovina je 16. srpnja 2008. u Luksemburgu potpisala i Privremeni sporazum sa EU. Potpisivanjem Sporazuma, privremeni Sporazum (Interim Agreement) stupa na snagu. Privremeni sporazum dio je Sporazuma o stabilizaciji i priključenju koji se odnosi na oblast trgovine i transporta i uključuje trgovinske odredbe. Bit će na snazi između dvije i tri godine, koliko se očekuje da traje ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i priključenju između BiH i EU u Europskom i parlamentima 27 zemalja članica EU.

Po značaju odredbi koje se bave pitanjem trgovine, SSP se smatra i trgovinskim sporazumom. Tijekom tehničkih rundi pregovora najviše vremena i napora je uloženo upravo u trgovinske odredbe i liste proizvoda za koje će Bosna i Hercegovina, postupno u razdoblju od 6 godina, davati carinske ustupke do potpunog liberaliziranja sa tržištem Europske unije. Bosna i Hercegovina uživa u jednostranim trgovinskim povlasticama od 1997. godine, kada je Europska unija liberalizirala svoje tržište za proizvode iz BiH, uz određena ograničenja na pojedine skupine proizvoda na kojem EU inzistira da zadrži kvote.

Potpisivanjem Sporazuma Bosna i Hercegovina počinje da otvara svoje tržište, odnosno da smanjuje i ukida carine na dogovorene grupe proizvoda.

Sporazum o stabilizaciji i priključenju sastoji se od 10 poglavlja:

• Opća načela

• Politički dijalog

• Regionalna suradnja

• Slobodno kretanje roba

• Kretanje radnika, poslovni planovi, pružanje usluga, kapital

• Usklađivanje prava, sprovedba prava i pravila tržišnog natjecanja

• Pravosuđe i unutarnji poslovi

• Oblici suradnje

• Financijska suradnja

• Institucionalne, opće i završne odredbe.

Sporazum o stabilizaciji i priključenju je "mještovitog" karaktera, što znači da su za područja suradnje dijelom odgovorne zemlje članice, a dijelom Europska unija. SSP na odgovarajući način uređuje odnose Bosne i Hercegovine s Europskom unijom u sva tri stupa Unije (Europska zajednica, ekonomske politike i zajedničko tržište, Zajednička vanjska i sigurnosna politika i Pravosuđe i unutarnji poslovi).

S obzirom da je Sporazum mješovitog karaktera, da bi stupio na snagu u potpunosti mora biti potvrđen (ratificiran) u svim parlamentima zemalja članica, Europskom parlamentu i Parlamentu BiH.

Nakon potpisivanja Sporazuma, slijedeći korak je stjecanje statusa zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Do tada, Bosna i Hercegovina će pripremiti i plan sprovedbe Sporazuma o stabilizaciji i priključenju, koji će zajedno s prioritetima iz Europskog partnerstva u okviru Strategije integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju činiti Program integriranja BiH u EU.

U narednom razdoblju očekuju se značajni reformski procesi kako bi se Bosna i Hercegovina prilagodila i što bolje ispunjavala kriterije za članstvo u Europskoj uniji, dok će u isto vrijeme raditi i na implementiranju SSP-a. U tom svjetlu, i reforma javne uprave, kao jedan od najznačajnijih kriterija, još više će dobiti na značaju i biti stavljena u fokus kao jedan od ključnih reformskih procesa u Bosni i Hercegovini. Bez uspješno sprovedene reforme javne uprave bit će nemoguće dostići "jedinstveni europski administrativni prostor" i ispuniti "kopenhagenški i madridski" kriterij koji su ključni za pristupanje EU.

Anketa
Da li ste zadovoljni informacijama koje vam pruža web stranica Ureda koordinatora za reformu javne uprave
-
-Konferencija u Parizu (OECD/SIGMA)
-Infografike
Listopad 2019
PonUtoSriČetPetSubNed
 123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031